Veliki kašalj (hripavac)

Veliki kašalj traje nekoliko sedmica ukoliko se ne liječi.

Veliki kašalj je dječija bolest koja je kod novorođenčadi opasna za život, a kod djece, ali i odraslih ako je dobiju, može izazvati zdravstvena oštećenja.

Uzročnik bolesti je Bortadetella pertussis koja se prenosi kapljicama sa osobe na osobu.
Bakterije se smjeste u gornje disajne puteve gdje se razmnožavaju i proizvode otrove koji štete sluznicu i ćelije disajnih puteva te prouzrokuju upalu.

U prvoj fazi bolesti, kada se pojavi tipični kašalj, pacijent jako lako može da zarazi druge osobe.
Nakon odležane bolesti, osoba oko deset godina ima imunitet protiv bolesti.
Nakon toga se ponovo može zaraziti, često i bez da primjeti, jer je bolest tada u puno blažem obliku.

Sedam do dvadeset dana nakon zaraze, javljaju se prvi, još uvijek netipični simptomi.
Ova faza traje jednu do dvije sedmice. Pacijent pokazuje simptome prehlade, hunjavicu, nekada lako povišenu temperaturu, malo kašlje i osjeća se umorno i oslabljeno.

U drugoj fazi bolesti koja može da traje četri do šest sedmica, nema više temperature, ali počinju jaki napadi kašlja, najviše noću.
Kašlje se nekoliko puta suhi kašalj i tada se ima osjećaj da se guši. Lice mijenja boju od crvene do plave. Nakon kašlja se za vrijeme disanja čuju piskavi zvukovi, teško i hrapavo se diše.
Moguće je i više napada jedan za drugim.
Na kraju napada pacijenti često izbace sekret, nekada i povraćaju. Nakon toga slijedi duža pauza bez kašlja.
Popratno se javljaju bolovi u mišićima, stomaku i glavobolja.

U zadnje dvije do četri sedmice, u trećoj fazi bolesti su napadi rjeđi i blaži.

Male bebe nekada ne mogu da kašlju, nego samo piskavo dišu. Njihovi disajni putevi mogu brzo da nateknu, jer se one ne mogu same pomjeriti u bolji položaj kada kašlju.
To dovodi do opasnosti gušenja i životno opasan prestanak disanja. Zbog toga se bebe kod simptoma bolesti moraju odmah voditi doktoru, čak ako se radi i o običnoj prehladi.

Veliki kašalj traje nekoliko sedmica ukoliko se ne liječi.

Karakteristični su jaki napadi kašlja, praćeni grčenjem koji se periodično javljaju. Ima se osjećaj da će se pacijent ugušiti kašljajući, a nakon svakog napada kašlja se čuje tipični zvuk iz pluća.

Prije svega mala djeca mogu imati komplikacije nakon infekcije velikog kašlja, kao što su upala pluća ili srednjeg uha, te oštećenja mozga zbog smanjene količine kisika koju mozak dobija za vrijeme napada, ali i zbog otrova bakterije koji uništavaju ćelije mozga.

Veliki kašalj može izazvati i krvarenje iz nosa, alergije i hroničnu astmu.

Posebno ugroženi su novorođenčad kod kojih veliki kašalj može završiti i sa smrti, a rođenjem ne dobijaju od majke imunitet.

I odrasle osobe mogu oboljeti od velikog kašlja i to češće nego što se do skora pretpostavljalo.
Infekcija tada nije toliko teška.

Terapija: specijalni antibiotici koji se uzimaju preko 14 dana mogu u početku bolesti ublažiti simptome i kasnije smanjiti mogućnost prenošenja infekcije na druge.

Ali napadi kašlja su i nakon što su bakterije uništene i dalje prisutni, zato što su njihovi otrovi ostali u disajnim putevima, koji se polako oporavljaju.

Pacijenti su još pet do sedam dana nakon početka terapije zarazni, tako da trebaju da ostanu kod kuće.

Bebe se obično šalju u bolnicu, da bi im se kontrolisalo i olakšalo disanje, ispumpao sekret i smanjila opasnost gušenja i popratne infekcije.

Za vrijeme napada kašlja, djetetu trebate pomoći, smiriti ga, nositi, podignuti u bolji položaj.
Frišak zrak olakšava tegobe. Nakon napada kašlja dijete treba puno da pije i jede samo laganu hranu. Mirne igre su dozvoljene.

Svako tjelesno opterećenje, bez obzira da li se radi i o smijanju, mogu da izazovu novi napad kašlja.
Dobre su redovne inhalacije kada u toplu vodu stavite nekoliko kašika morske soli. U apotekama možete uzeti i aparat za inhalaciju.

Protiv velikog kašlja postoji vakcina.

(zdravlje.at)