Šipak

Šipak daje organizmu otpornost prema mnogim bolestima.

Šipak raste po vrtovima, na rubovima šuma, uz živice, po pašnjacima.
Šipak je vrsta divlje ruže, raste do oko 2m u visinu.
Listovi su jajoliki, nazubljeni, cvjetovi su blijedo- ružičaste boje.
Plod je crvena, jajolika boba slatko- kiselog okusa. U unutrasnjosti bobe se nalaze dlačice, koje mogu izazvati svrbež.

Sadrži vitamine C i P (rutin), natrij, tanin, pektin, limunovu i jabučnu kiselinu, malo masnog i malo eteričnog ulja.

Šipak cvate u junu i julu. U to vrijeme se skupljaju cvjetvi.
Plod je zreo u jesen, kada pocrveni. Bere se dok još nije potpuno zreo i upotrebljava se svjež ili osušen.
Od latica se pravi slatko od ruža ili džem.

Od ploda, ili samih sjemenki pravi se čaj za ublaženje bolova.
Sjemenke se kuhaju  5 minuta u ½ l vode.

Od šipkovih cvjetova se pravi čaj koji sužava krvne sudove, pa se preporučuje oboljelima od tuberkuloze, ako krvare iz pluća.

Pomaže i kod napada zučnih kamenaca:
1 supena kašika cvijeta od šipka popari se sa
2 dl. ključale vode, nakon 5 minuta procijedi.

Čaj od šipka:
2 navršene kafene kasike izdrobljenog šipka preliti sa ¼ litre vode i kuhati 10 minuta.

U čaju od šipka se vitmini zadržavaju duže nego u ostalim čajevima, tako da je ovaj čaj pogodan da se dugo drži u termos boci.

Šipak daje organizmu otpornost prema mnogim bolestima i često se upotrebljava u kombiaciji sa drugim ljekovitim biljkama.

Latinski naziv: Rosa canina

(zdravlje.at)