Preslica

Preslica djeluje i preventivno protiv nastajanja bubrežnih kamenaca

Preslica je dugogodišnja biljka rasprostranjena po Evropi, Aziji i Sjevernoj Americi, na mjestima gdje je zemlja vlažna.

Raste u proljeće iz podzemnog puzećeg podanka. Korijen mu je crn, dugačak, ne raste u dubinu, nego paralelno sa površinom.
Prvo rastu smeđe plodne stabljike, koje se ne koriste. Nekoliko sedmica kasnije, krajem proljeća, rastu zelene neplodne stabljike, visoke 20- 50 cm koje u pršljenima imaju nekoliko bočnih ogranaka.
Listovi koji su na stabljikama i ograncima su jako mali, neupadljivi.
Razmnožava se putem spora i nema cvjetiće.
Pripada porodici Equisetaceae.

Preslica ima u sebi silicij (do 10%), silikate, soli kalija, flavonoide i saponine.

Veoma važno je diuretično djelovanje preslice odnosno mogućnost izmokravanja tekućine bez gubljenja ili promjene količine elektrolita tako da se preslica koristi kod upalnih bolesti bubrega i mokraćnih kanala za pročišćavanje ovih organa.
Preslica djeluje i preventivno protiv nastajanja bubrežnih kamenaca.
Kod težih slučajeva se ne smije osloniti samo na djelovanje preslice, nego se moraju uključiti i druge vrste terapije.

Koristi se kod reumatskih bolesti, kod hroničnog kašlja, naticanja nogu (edema), kožnih bolesti...
Sastavni je dio mnogih čajeva protiv kašlja, astme, reume, za čišćenje krvi, te jedan od najvažnijih čajeva za bolesti mokraćnih kanala.
Čaj od preslice se ne smije koristiti kod slabe funkcije srca (insuficijencija srca) i težih oštećenja bubrega.

Poznato je i pozitivno djelovanje preslice na vezivno tkivo, kao čaj ili kupka. Koristi se i kod slabosti kose, noktiju i kože, gdje je silicij odgovoran za pozitivno dejstvo.
Kod osteoporoze se može koristiti kao dodatna terapija.

Čaj od preslice

Za čaj se uzme 1 do 2 kafene kašike trave po šolji. Postoje dva moguća načina pripremanja čaja.
Preslica se prelije hladnom vodom i ostavi da stoji 12 sati, te se ugrijana pije, ili se prelije vrućom vodom i ostavi pola sata da stoji prije nego što se procijedi.
Dnevno se piju tri šolje čaja.

U kombinaciji sa jednakom količinom koprive se pije kod bakterijalnih upala bubrega i mokraćnih kanala kao dodatak terapiji sa antibioticima.

Kupka od preslice

Za kupku se uzme oko 100g preslice, ostavi sat vremena u vrućoj vodi, procijedi i doda vodi u kadi. Mogu se koristiti i gotovi ekstrakti.

Kupka se koristi kod kožnih bolesti, akne, rana koje loše zarastaju, slabosti vezivnog tkiva, problema sa cirkulacijom, otoka nakon lomova kostiju, čireva na nogama, reumatskih bolesti, gihta...
Za pozitivno djelovanje kupke je zaslužan silicij iz preslice koji se preko kože djelimično unese i u tijelo i poboljšava elasticitet kože.

Ko sam želi skupljati preslicu, treba to raditi u rano ljeto (maj- juli), kada su stabljike zelene i friške. Smiju se skupljati samo neplodne stabljike. Što je stabljika mlađa, to ima više ljekovitih supstanci u sebi.
Stabljike se posijeku malo iznad zemlje, objese u buketu na prozračnom mjestu i suše sve dok se mogu lako prelomiti. Tek to je znak da je biljka dobro osušena.
Preslicu berite samo kada ste skorz sigurni da se radi o njoj. Postoje biljke koje slično izgledaju, ali su otrovne.  

Latinski naziv: Equisetum arvense
Njemački naziv: Zinnkraut/ Schahtelhalmkraut

(zdravlje.at)