Kopriva (Žara)

Kopriva

Kopriva je trajna biljka sa nasuprotnim, srcolikim, grubo nazubljenim listovima. Stabljika je četverouglasta. Lišće i peteljke imaju krhke dlačice koje se pri dodiru odlome pa iz njih izlazi sok koji žari. Cvate od maja do septembra.

Latinski naziv: Urtica diodica L- velika kopriva, Urtica uresis L.- mala kopriva
Porodica: Urticaceae

U ljekovite svrhe koriste se svi dijelovi: listovi, sjeme i korijen.

U rano proljeće beru se mladi listovi i suše na propuhu.

Čitava stabljika sa cvjetovima bere se cijelu godinu (koristi se za pripremu soka).

Korijen se vadi iz zemlje u proljeće i jesen. Opere se od zemlje i suši na zraku ili u pećnici do 40ºC.

Sjeme se skuplja u augustu i septembru.

Sarži željezo, sumpor, kalcij, vitamine i mnoge druge sastojke, tako da je jedan od stalnih sastojaka kod čajnih mješavina.

Liječi slabokrvnost, regulira probavu i čisti krv. Otklanja nesanicu i nervnu napetost, koristi se kod gihta, reume.

Kotisti se i kao diuretik (za izmokravanje) kod bolesti srca i bubrega.

Čaj protiv kamenca mokraćnih organa: po 10g koprive, preslice (Equisetum arvense) i lišća stolisnika (kunice- Achillea millefolium). Kuha se 10 minuta u 1 l vode, pa ostavi poklopljeno 4 sata i procijedi. Pije se umjesto vode.

Protiv proljeva i slabosti: po 15g osušenog lišća koprive, mažurana (Origanum vulgare) i timijana (Thymus serpyllum) prelije se sa ½ l kipuće vode, ostavi da stoji 3 sata pa procijedi.

Protiv reume: po 20g koprive i breze (Betula alba) kuha se u ½ l vode 15 minuta, pa se doda po 20g cvijeta buditeljice (Spirea ulmaria), bazge- zove (Sambucus nigra), lipe (Flos tiliae) i poljka crne  topole ili jablana (Populus nigra), pusti da opet prokuha 1-2 minute i ostavi da stoji 8 sati, pa se procijedi. Pije se u toku dana umjesto vode.

Sitno narezano lišće koprive i peršina hranjiv je, ukusan i zdrav začin jelima.

Kopriva se kuha i kao varivo jer je bogata željezom, a priprema se slično kao špinat. 

(zdravlje.at)