Brijest

Brijest raste u nizinskim šumama, visok je preko 35 metra, glatkih grana.
Ima duguljaste listove, a cvijetovi mu sjede na grani u gustim kitama.
Plod mu je viseće sjeme sa dva krilca.
Kora starijeg stabla je uzdužno ispucana.
Cvate u martu i aprilu.
Za ljekovite svrhe uzima se kora sa grane koja je stara 1- 2  godine (unutarnja i srednja) i cvijet. Oboje se sakuplja u proljeće (mart – april).
Suši se na suncu, na propuhu.

Sadrži dosta sluzi, katehinski tanin, fitosterol, gorke tvari…

Primjenjuje se za liječenje opekotina, smrzotina i drugih kožnih bolesti, kod šećerne bolesti,  hemoroida, protiv prljeva.
Uzima se kod upale usta i kod upale želučane i crijevne sluzokože.

Za liječenje kožnih bolesti kuha se 150 gr usitnjene brijestove kore sa 2 litre vode ili mlijeka 1 sat, ostavi da stoji 5 sati i onda procijedi.
Bolna mjesta, opekline ili omrzline oblažu se krpama namočenim u ovoj otopini.

Protiv šećerne bolesti se uzima cvijet:
1 supena kašika cvijeta se prelije sa
¼ l kipuće vode, ostavi da stoji 5 minuta, procijedi.
Pije se dva puta na dan po 1 šolja, ujutro i navečer, ½ sata prije jela.

Čaj od kore brijesta:
2 navršene čajne kašike usitnjene kore preliti sa ¼ l hladne vode, polako do kuhanja ugrijati i tada procijediti.
Piti 2 puta dnevno po jednu šolju, za želudac i crijeva, naročito kod proljeva.
Za ispiranje usta i ždrijela može se i razblažiti.

Kod proljeva se uzima fino samljevena kora 2 puta dnevno po ½ čajne kašike sa malo vode.

Kod upale hemoroida prave se kupke od kore, tako da se kora prokuha i stavi u kupku.

Latinski naziv: Ulmus campestris

(zdravlje.at)