Sunce

Sunce nam daje svjetlo, toplinu, čini nas raspoloženijim. Sunce nam je potrebno, ali ne smijemo zaboraviti da izlaganje suncu bez zaštite može izazvati teške štete kože. Ekstremno i intenzivno sunčanje može izazvati čak i rak kože. U tom slučaju nije bitna samo ukupna količina UV zračenja koje su godinama djelovale na osobu, nego i njen intenzitet. Osobe, posebno one sa svijetlom kožom, koje se rijetko izlažu suncu, ali kada to čine onda to rade intenzivno, su posebno ugrožene.
Kroz uspješnu zaštitu od sunca kao npr. odjeća koja štiti od sunca, kreme za sunčanje, boravak u hladu, se mogu spriječiti negativne posljedice.

Sunčeve zrake koje dođu do površine zemlje se sastoje od ultravioletnih (UV) zraka, vidljive svjetlosti i infracrvenih zraka. Te zrake su pune energije i mogu, ako se nije zaštićeno, izazvati štete kože.

UVB zrake su jako pune energije, kratkotalasne, aktiviraju produkciju melanina, kožnog pigmenta i time koža postaje tamnija. Melanin prekrije ćelijsko jezgro i time štiti genetsku substancu od promjena koje može prouzrokovati UV zračenje. UVB zrake prouzrokuju, nakon dužeg, nezaštićenog izlaganja njima opekotine i štete DNK ćelija.

UVA zrake imaju manje energije nego UVB, dugotalasne su i prodiru manje duboko u kožu. Štete koži dugoročnije i odgovorne su za prerano starenje kože, bore, pigmentne fleke i nepodnošenje sunca. Pored ovih vidljivih šteta, UVA zrake negativno utiču na površinske ćelije, jer ne prodiru duboko u kožu.

Ukoliko negativan uticaj sunčevih zraka nije prejak, štete na ćelijama i DNK tijelo „popravlja“ nastalu štetu specijalnim enzimima. Kod intenzivnijih i prečestih izlaganja UV zrakama mogu nastati trajne štete na DNK koje dovode do promjena rada ćelija i na kraju do nastanka raka kože.
Smetnje u odbrambenom sistemu kože, kao npr. alergija na sunce, su isto prouzrokovane UV zračenjem.
Koliko dugo se može ostati na suncu bez zaštite prije nego što dođe do negativnog uticaja UV zraka zavisi od tipa kože.


Tip I:ekstremna osjetljivost na sunce

• crvena kosa, pjege, svijetle oči i koža,
• uvijek dolazi do crvenila kože bez zaštite, za kratko vrijeme opekotine, rijetko pocrni
• max. vrijeme bez zaštite 5-10 minuta
• krema za sunčanje sa faktorom 50+

Tip II: osjetljivost na sunce

• svijetla kosa, plave oči, svijetla koža,
• lako pocrveni na suncu, bez zaštite često opekotine, malo i polako pocrni,
• max. vrijeme bez zaštite10-20 minuta
• krema za sunčanje sa faktorom LSF 30-40

Tip III: normalna osjetljivost na sunce

• smeđa kosa, svijetla, svijetlo smeđa koža, tamno zelene ili smeđe oči,
• ponekad opekotine, brzo pocrni
• max. vrijeme bez zaštite 20-30 minuta
• krema za sunčanje sa faktorom LSF 20-30

Tip IV: uglavnom neosjetljivost na sunce

• tamna kosa i oči,
• rijetko opekotine, duboko i brzo pocrni,
• max. vrijeme bez zaštite 30-40 minuta
• krema za sunčanje sa faktorom LSF 20

Savjeti:

• između 11 i 15h ne ići na direktno sunce, ostati u hladu
• šešir, košulja, hlače od gusto tkanih materijala štite od prejakog zračenja
• prava zaštita za odgovarajući tip kože najbolje nanijeti u jutro, u svakom slučaju 30 minuta prije sunčanja, da bi filter u kremi djelovao kako treba
• redovno mazanje, poslije kupanja i u slučaju pojačanog znojenja obavezno ponovo nanijeti zaštitu
• u hladu je intenzitet sunca 50%. U blizini vode, pijeska, snijega je taj intenzitet za 85% viši. Znači i u hladu je obavezna zaštita od sunca i u hladu se isto može pocrniti. Upravo boja koja se dobije u hladu ostaje duže na tijelu.
• Neki lijekovi pojačavaju osjetljivost kože na sunce. Čak i neke biljke kao što je kantarion mogu u kombinaciji sa sunce izazvati pojavljivanje crvenih fleka na koži. Informišite se kod vašeg doktora ili apotekara o tome.
• Odjeća, zajedno sa zaštitom za glavu (šešir, kapa) su najjednostavnija zaštita od sunca.
• Naočale za sunčanje su jako važne. Prilikom kupovine pazite da li dovoljno dobro štite od UV zračenja

Postoji jako puno produkata za zaštitu od sunca koji se razlikuju u vrsti filtera. Postoji UVB ili UVA i UVB zaštita.
2006. je uvedena nova klasifikacija faktora zaštite od sunca (LSF) gdje je najjača zaštita LSF 50+ filter.

Zaštita od UVA zraka je sve važnija. Prema evropskim pravilima, ukoliko produkt ima i UVA zaštitu, odnos UVB prema UVA zaštiti mora biti u odnosu veći ili jednak od 3 puta. Samo tada je zargarantirana dovoljna UVA zaštita.
Obratite pažnju i da su UVA i UVB filteri fotostabilni. To znači da filter svo vrijeme ima pravo djelovanje i da se ne deaktivira UV zrakama.
Za suhu kožu su bolje kreme, mješovitu fluid ili gel.

Koža djece je mnogo osjetljivija nego kod odraslih, još je tanka, ne može dovoljno potamniti na suncu. Zbog toga djeca jako lako pocrvene na suncu.
Djeca provode dosta vremena napolju i zato su posebno izložena UV zračenju.
Koža djece mlađe od tri godine je još jako odjetljiva i zato ih ne treba izlagati direktnom suncu. Najbolja zaštita je hlad i odjeća. Ne zaboravite zaštitu za glavu (šeširić, kapica, marama). Dijelove tijela koji nisu pokriveni odjećom namažite kremom sa najvećim faktorom zaštite.

Najnovija istraživanja pokazuju da i infra crvene A zrake mogu da štete koži, da dovedu do bržeg starenja kože i moguće je da utiču i na razvoj raka kože.

(zdravlje.at)