Koža i zima

Koža i zima

Hladna godišnja doba su vrijeme koje opterećuje ne samo naš odbrambeni sistem, nego i kožu.

Zato je sada jako važno da se malo više posvetimo koži, njenoj njezi i zaštiti.  

Koji faktori opterećuju kožu?

Grijanje isušuje zrak u prostorijama. To opterećuje kožu jer joj oduzima vlažnost i suši je.

Duga šetnja na hladnom, svježem zraku je dobra za tijelo, jača imuni sistem, krvni pritisak, disajne puteve... ali opterećuje kožu. Cirkulacija krvi kroz kožu je slabija kod hladnih vanjskih temperatura, jer se krvni sudovi skupljaju da bi zadržali tjelesnu temperaturu. Posljedica je manje snabdijevanje kože kisikom i hranjivim supstancama, što dovodi do slabijeg kvaliteta kože.

Žlijezde lojnice u koži luče u hladnim mjesecima manje loja nego inače, te je masnoća kože koja djeluje kao zaštitni omotač kože smanjena. Kože je manje zaštićena nego inače.

Svi ovi faktori opterećuju kožu koja reaguje povećanom osjetljivošću, senzibilnosti, zatezanjem, svrabom i crvenilom. Koža je suha, hrapava, peruta se, lako puca. Osjetljivija je na bolesti kao što su herpes ili bradavice.

Dijelovi kože koji se ne pokrivaju odjećom (nos, usne, ruke...) su posebno osjetljivi na vanjske uticaje.  

Sa specijalnom njegom kože treba početi čim počnu hladniji dani.

Najvažnije je redovno mazanje kože zaštitnom kremom, najbolje dva puta dnevno.

Što je temperatura niža, to krema treba imati više masti. Kreme sa velikom količinom vlažnih komponenti mogu dovesti do zamrzavanja vode na površini kože, što dovodi do pucanja kože.  

Treba izbjegavati sve što kožu iritira:

Izbjegavajte produkte za čišćenje kože koje u sebi imaju alkohol, parfeme, sulfate. Najbolje je koristiti blage, pH neutralne gelove ili losione za pranje.

Sapuni i gelovi za tuširanje isušuju kožu. Koristite blage produkte.

Kupanje u kadi je u hladnim danima dobro za tijelo, opušta, grije. Za kožu to predstavlja dodatni stres, jer je isušuje. Ukoliko ipak ne želite da se odreknete užitka, koristite kupke sa masnim komponentama koje obnavljaju zaštitni omotač kože. Nakon kupanja nemojte se trljati peškirom, nego se obrišite „tapkanjem“ peškira po koži.

Nakon kupanja ili tuširanja, obavezno se treba namazati kremom koja u sebi ima dovoljno masnih komponenti.

Nemojte zaboraviti ruke i usne. Posebno su ruke izložene češćem pranju i trebale bi se više puta dnevno mazati kremom. Nošenje rukavica za vrijeme čišćenje sprječava prejako sušenje ruku.

Usne nemaju žlijezde lojnice, tako da se puno brže suše nego ostali dijelovi kože. Balzami ili kreme za usne štite usne od isušivanja i njeguju ih.  

Pored vanjske njege, ne smije se zaboraviti ni zaštita i jačanje kože iznutra:

Dovoljna količina tečnosti (2 litre dnevno) omogućava dobro snabdijevanje kože hranom i optimalnom količinom vode. Najbolje je piti vodu, nezaslađene čajeve i razrijeđene sokove.

Ishrana treba biti raznovrsna, sa dovoljno povrća i voća, da bi tijelo, a samim tim i koža, dobilo dovoljne količine vitamina, minerala i ostalih neophodnih supstanci. Integralne žitarice, nemasni mliječni proizvodi, riba su isto tako dobri za kožu.

Nemojte zaboraviti da redovno prozračite prostorije u kojima se nalazite i time smanjite isušivanje kože.

(zdravlje.at)