Debljina i mršavljenje

Današnji način života u industrijski razvijenim zemljama, gdje se ljudi malo kreću i unose više energije nego što je uspiju potrošiti dovodi do sve većeg problema sa debljinom.
Debljina je jedan od rizika dobijanja bolesti kao što su visoki krvni pritisak ili dijabetes i ne predstavlja samo estetski, nego i zdravstveni problem.

Prvi korak za mršavljenje je promijeniti količinu porcija koje se unose, smanjiti količinu masti u hrani a povećati količinu celuloze u ishrani, količinu vode koja se pije i kretanje, odnostno trošenje energije.

Nemojte previše očekivati! U zavisnosti od početne težine, ne bi trebali mršaviti više od 0,5 do 2 kg sedmično.

Mršavljenje i održavanje “idealne” težine su dvije različite stvari. Najveći broj dijeta su razvijene sa ciljem smanjivanja težine, ali ne za održavanje.
Konstantno brojanje kalorija, kuhanje po striktnom planu, odricanje i zabrana određenih namirnica, samo su neki od razloga zašto se kad- tad odustane od dijete.

Nakon dijete, neki ljudi imaju čak i više kilograma nego prije. To je poznati jo-jo efekt.
Smanjena količina hrane i stalni osjećaj gladi automatski prebacuju tijelo u stanje pripravnosti gdje smanjuje potrošnju kalorija. To je posljedica evolucije, gdje se u vrijeme gladi i manjka hrane (zima) tijelo štedilo do sljedeće faze izobilja.
Naši preci su morali teško raditi da bi došli do hrane. Oni koji su uspjevali da skupe dovoljno zaliha energiju, u vidu masnog tkiva, imali su veću šansu da će preživjeti i da će dobiti potomke.

Čim bi se ponovo počele unositi normalne količine hrane, tijelo bi ponovo počelo skupljati energiju u vidu masnih naslaga za sljedeću fazu gladovanja.

Jako je teško održati kilažu koja je odricanjem i mukom dovedena do željenog cilja. Jedini način za dugoročno zadovoljstvo su promjene u načinu ishrane, kretanju i ponašanju.
Dobri koncepti mršavljenja su fleksibilni, uvažavaju individualne želje i navike.

Trenutni ideal je i onako ekstreman. Iz zdravstvenih razloga bi trebali biti teži nego što su manekenke.

Već prije nego što počnete sa dijetom, vodite dnevnik šta jedete i pijete. Mnogi tek tada primjete šta jedu, posebno između obroka.
Kada postanete svjesni zašto ste se udebljali, možete lakše vidjeti gdje možete smanjiti unos kalorija. Ova vrsta kontrole vam može pomoći za vrijeme mršavljenja.
U jednoj američkoj studiji su učesnici koji su redovno pisali šta jedu smršali duplo više od onih koji nisu.

Stručnjaci za ishranu ne preporučuju radikalne dijete, nego čak i upozoravaju da se tako ne mršavi. Tijelo pokušava da zadrži kilažu koju je imalo na početku i na iznenadno smanjenje unosa energije reaguje smanjenjem potrošnje. Više od 500 do 800 kalorija manje nego inače ne bi trebalo biti u programu mršavljenja. 

(zdravlje.at)