Zajednički obrok

Tinejdžeri koji jedu zajedno sa ostatkom porodice, u principu rjeđe počinju pušiti cigarete, marihuanu i piju manje alkohola

Kada članovi porodice zajedno jedu, to nije samo zdravije, nego za djecu ima i dugoročne pozitivne posljedice.

Naučnici Univerziteta Illinois su izučavali kako zajednički obroci u krugu najdražih utiču na razvoj djece.  

Tri do pet puta sedmično bi se trebalo jesti u krugu porodice. To traje samo dvadesetak minuta, ali članovima porodice donosi neprocjenjivo puno.

Tinejdžeri koji jedu zajedno sa ostatkom porodice, u principu rjeđe počinju pušiti cigarete, marihuanu i piju manje alkohola.  

Pored toga, primjećeno je da djeca koja imaju redovne zajedničke obroke sa roditeljima i braćom i sestrama, imaju puno veći fond riječi, te da se pravilnije izražavaju.  

Očigledno je i da se zajednički obrok pozitivno odražava i na pristup djece ishrani.

Djeca koja jedu zajedno sa roditeljima su rjeđe debela, između ostalog i zato što su kuhana jela uglavnom manje kalorična i imaju manje masti nego jela iz restorana ili fast food.

Ko si uzme dovolno vremena za obrok, živi zdravije; to je činjenica koja je odavno poznata.

Aktuelno istraživanje je stavilo u prvi plan socijalne aspekte zajedničkog obroka.

Psihološki efekti su jako važni, ali i pozadina mora biti prisutna.

Tu se broje znanje šta je zdrava ishrana, interes za zajednički obrok, kao i kultura razgovora za vrijeme jela.  

Za vrijeme jela bi se trebalo skoncentrisati na hranu i uzeti si vremena. To je izuzetno važno da bi se na vrijeme mogao osjetiti osjećaj sitosti.  
Ko jede u stresu, hodajući, ne može se skoncentrisati na hranu.

(zdravlje.at)