Koliko mesa je još zdravo?

Meso je mnogima jako važna namirnica koju ne žele izbaciti iz svoje ishrane.

Diskusija između vegetarijanaca i “mesojeda”, razne bolesti domaćih životinja i time povezani skandali vezani za meso (kravlje ludilo, dioksin itd), izvještaji o negativnom uticaju mesa na razvoj mnogih, uglavnom civilizacijskih bolesti, samo dovode do nesigurnosti i straha kod potrošača.

Najvažniji su količina i kvalitet mesa u našoj ishrani.

Meso je sigurno vrijedna namirnica koja je važan liferant visokokvalitetnih proteina, željeza i mnogih B vitamina.

Ali pretjerane količine mesa nisu dobre, zato što previše prije svega crvenog mesa (teletina, junetina, govedina, janjetina, ovčetina, svinjetina) može negativno uticati na nastanak raka crijeva.

Povezanost između povećanog konzumiranja mesa i nastanka raka je potvrđena EPIC (European Prospective Investigation into Cancer and Nutrition) istraživanjem u kojem je pola miliona stanovnika različitih zemalja Evrope od 1992. godine ispitivano o ishrani, životnim navikama i zdravstvenom stanju.
Naučnici su te podatke preradili i analizirali.

Zaključak je da 100 grama crvenog mesa više od preporučene maksimalne količine povećava rizik dobijanja raka crijeva za 49%.
Konzumiranje mesnih prerađevina za 100 g više od preporučene dnevne maksimalne količine povećava rizik čak za 70%.

Pretpostavlja se da je željezo uzročnik ovog problema.
Željezo je u normalnim količinama neophodno organizmu, povećana količina dovodi do stvaranja štetnih nitroso jedinjenja.
To bi moglo objasniti i zašto “bijelo” meso ne utiče na rizik tumora crijeva. Količina željeza u piletini i puretini je prosječno mnogo manja od one u crvenom mesu.

Ali nije samo rak negativna posljedica prevelike količine mesa u ishrani.
Crveno meso često ima previše masti, a u mnogim mesnim prerađevinama je količina masti posebno velika, što na kraju kod prevelike količine automatski dovodi do debljine.
Debljina je jedan od najvažnijih faktora za nastanak dijabetesa i kardio vaskularnih bolesti.

Pored toga, u crvenom mesu ima jako puno purina, koji u povećanoj količini dovode do nastanka kristala morkaćne kiseline, što na kraju može dovesti do gihta.

Stručnjaci preporučuju da se sedmično jede maksimalno 300 do 600 grama mesa i mesnih prerađevina. Kako ćete rasporediti ovu količinu je svejedno.

Kod djece maksimalna količina mesa zavisi od starosti. Tako na primjer jednogodišnje dijete treba maksimalno 30, osmogodišnje 50, a petnaestogodišnje dijete 75 grama mesa i mesnih prerađevina dnevno.

(zdravlje.at)