Vitamin C

Hemijski naziv za vitamin C je askorbinska kiselina.

Vitamin C je važan za odbrambeni sistem organizma, pomaže bijelim krvnim zrncima u borbi protiv infekcija i pri liječenju rana. Dokazano je da velike doze vitamina C mogu preventivno zaštititi organizam od prehlada i infekcija. Čim se osjete prvi simptomi prehlade, trebalo bi se svaki sat uzimati po 1g vitamina C. Osobe koje često imaju herpes infekcije bi trebale uzimati veće količine ovog vitamina, preventivno i u akutnim slučajevima.

Važna osobina vitamina C je što može neutralisati slobodne radikale i nitrite. Ta njegova antioksidativna funkcija se pokazala u studijama kao mogući preventivni faktor protiv raka. Pored toga, vitamin C stimuliše imuni sistem i može spriječiti stvaranje supstanci koje prouzrokuju rak u crijevima.

Vitamin C je jako važan u stvaranju kolagena, koji je sastavni dio kože, desni i tetiva. Također je važna njegova uloga u stvaranju vezivnog tkiva kao i kod liječenja rana.

Zajedno sa beta karotinom i vitaminom E, vitamin C je važan za razrjeđivanje krvi i time preventivno djeluje protiv stvaranja ugrušaka krvi, začepljenja krvnih sudova i tromboze.

Postoje i pretpostavke da je manjak vitamina C odgovoran za neke psihičke bolesti kao npr. depresiju, tako da se može samo preporučiti uzimanje većih količina ovog vitamina sa lijekovima protiv depresije.

U slučaju alergije, tijelo luči histamin, koji je odgovoran za simptome kao što su upale, svrab, suzne oči itd. Vitamin C je u mogućnosti da reducira lučenje histamina i pored toga pomaže brže otklanjanje histamina iz tijela. Preporučuje se uzimanje 2 do 5 grama vitamina C dnevno u slučaju alergije. Također se astmatičarima preporučuje dnevno 1 do 2 grama vitamina C.

Ako tijelo ima premalo vitamina C dolazi do: pojačane osjetljivosti na infekcije, bolova u zglobovima, arterioskleroze, slabosti vezivnog tkiva, slabosti vena, poroznosti kapilara, hormonalnih smetnji, skorbuta, krvarenja sluznice, umora, smetnji u liječenju rana itd.

Prirodni vitamin C je puno bolji i zdraviji od sintetičke askorbinske kiseline, jer je prirodna mješavina više substanci, L- askorbinske kiseline i njenih hemijskih predhodnika, koje su u prirodi često zajedno sa bioflavonoidima. Zbog toga se preporučuje da se potrebne količine vitamina unose hranom.

Velike količine vitamina C se nalaze u acerola višnji, hibiskusu, paprici, kiselom kupusu, brokoliju, krompiru. Narandže, mandarine i limun imaju manju količinu vitamina C nego što se inače misli. Tako na primjer, mandarine imaju 4 puta manje vitamina C nego zelena paprika. Sve vrste mesa takođe sadrže nezanemarljive količine vitamina C.

Potrebna dnevna količina vitamina C je 100 mg za zdrave osobe, u slučaju bolesti i kod povećanog trošenja (pušači, trudnice...) je ta količina do 200 mg. U akutnim slučajevima se doza može podići i na više grama, ali tada samo sa ljekarskom kontrolom i u više dnevnih doza.

Vitamin C u većim količinama trebaju trudnice, dojilje, sportisti, pušači i osobe koje imaju prevelik stres. Pušenje troši velike količine vitamina C, što dovodi do premale količine ne samo vitamina C, nego i vitamina E i beta karotina.
Antibaby pilule, lijek tetraciklin koji se koristi protiv akni ili infekcija, aspirin ili kortizoni, troše velike količine vitamina C.
Alkohol reducira resorpciju vitamina C i istovremeno ga troši u velikoj količini za neutralizaciju acetal aldehida.

Praktično je nemoguće predozirati vitamin C. Kao jedina negativna reakcija na preveliku količinu vitamina C je poznat samo proljev. To se može spriječiti ukoliko se vitamin C uzima za vrijeme obroka. Strah da previše vitamina C može dovesti do stvaranja kamenca u bubregu nije osnovan, jer to nije moguće.

(zdravlje.at)