Kalij
![]()
Hemijski znak za kalij je K.
Kalij se najviše nalazi u samim ćelijama a reguliše ga natrij koji je u izvanćelijskom prostoru.
Kalij je potreben za normalno funkcionisanje mišića i nerava, te za dobar odnos baza i kiselina u tijelu. Kalij sprječava pretjerano izbacivanje kalcija urinom, a posebno je važan za pacijente koji boluju od bolesti srca i povišenog krvnog pritiska.
Zajedno sa magnezijom kalij spušta krvni pritisak i to dugoročno i bez posljedica.
Slično kao i kalcij, kalij je neophodan za normalno funkcionisanje mišića i nerava, što je posebno kod sportista važno, jer oni znojenjem gube ove važne minerale.
Manjak kalija se ispoljava apatijom, umorom, zatvorom, grčevima u mišićima i oduzetosti mišića. Prije svega srčani mišić pati od manjka kalija u vidu smetnji u ritmu otkucaja.
Unošenje prevelikih količina natrija, na primjer preslanom ishranom, može dovesti do smanjene resorpcije kalija. Prerada alkohola troši veće količine kalija.
Povrće (paradajz, mahune, grašak, krompir), gljive, integralne žitarice i voće (banane, smokve, suho voće) sadrže veće količine kalija.
Preporučuje se dnevno unošenje 2 grama kalija dnevno, a problemi nastaju tek kod uzimanja količina od više od 17 grama dnevno. Tijelo nema rezervoar za kalij ili mehanizme kojima može smanjiti potrebu kalija, tako da je obavezno redovno unošenje ovog minerala.
Ipak, dijabetičari ne bi smjeli sami uzimati kalij (iako on učestvuje u prosecu sekrecije inzulina), nego samo kod preporuke ljekara, jer prevelika količina kalija dovodi do izbacivanja magnezija iz tijela, koji je dijabetičarima još potrebniji.
Kalij i magnezij su jako povezani jedan sa drugim, tako da kod manjka magnezija, bez obzira na dovoljnu količinu kalija, dolazi do problema sa procesima u tijelu koji zavise od kalija. Simptomi manjka kalija su slični onima kod magnezija, tako da se kod supstitucije magnezija ne smije zaboraviti i kalij.
(zdravlje.at)






