Vrućina i posljedice na zdravlje

Starije osobe, bolesnici sa srčanim, kardio- vaskularnim bolestima i bolestima vena su posebno ugrožena grupa u vrućim ljetnim danima

Mnogi od nas se raduju ljetu, dužim danima, suncu, toploti i svim prednostima najtoplijeg godišnjeg doba.
Koliko god to bilo pozitivno za većinu stanovništva, ipak su visoke temperature problematične za mnoge bolesnike.
Starije osobe, bolesnici sa srčanim, kardio- vaskularnim bolestima i bolestima vena su posebno ugrožena grupa u vrućim ljetnim danima.

Temperatura iz vana, kao i toplina koja u tijelu nastaje najnormalnijim radnjama i aktivnostima se moraju regulisati.
To se normalno dešava širenjem krvnih sudova, transportom topline preko krvi do kože, te znojenjem koje dovodi do dodatnog efekta hlađenja.
Gubitak tečnosti znojenjem se mora nadoknaditi dovoljnim unošenjem iz vana (najbolje vode).

Već kod temperatura toplijih od 28ºC su stariji ljudi ugroženi, jer je njihova regulacija tjelesne temperature slabija nego kod mlađih osoba.
Kod većine starijih osoba je poremećen i osjećaj žeđi, tako da oni unose premalo tekućine, te lako dolazi do dehidracije.

Ova neravnoteža između unesene i izgubljene tečnosti se negativno odražava na rad srca, na temperaturu tijela i na funkciju mozga.

Krv postaje gušća, što dovodi do ubrzanog lupanja srca, da bi se omogućilo optimalno snabdijevanje svih organa važnim supstancama i kisikom.
Ovo opterećuje krvotok, što je posebno opasno kod pacijenata sa bolestima srca.

Krvotok prema koži se reducira (jer koža nije organ prioriteta), što opet onemogućava optimalno hlađenje organizma, tako da unutrašnja temperatura raste.
Posljedica ovog procesa može biti kolaps.

Pored povećane frekvencije srca, mozak se ne može snabdijevati  sa optimalnom količinom krvi, dolazi do nesvjestice, problema sa koncentracijom itd.

Problemi sa krvotokom dovode i do smetnji u muskulaturi, kao što su grčevi.

Zbog toga je izuzetno važno da se starije osobe i pacijenti sa srčanim bolestima adekvatno ponašaju u toplim danima.

Piti najmanje dvije litre tekućine dnevno, ne piti alkohol, ne izlaziti na direktno sunce, ostajati u hladu ili rashlađenim prostorijama, te izbjegavati fizičke aktivnosti preko dana.

I osobe sa bolestima vena pate za vrijeme vrućina.
Povećane vanjske temperature dovode do širenja vena, zalisci se više ne zatvaraju kako treba, te se krv vraća u noge.
Posljedice su natečene noge, bolovi, osjećaj težine u nogama itd.

Olakšanje dovode sprejovi koji hlade, preparati sa vinovom lozom i kestenom, podizanje nogu što je češće moguće, tuširanje nogu hladnom vodom od stopala prema gore, plivanje, šetnja. 

(zdravlje.at)