Nizak krvni pritisak

17.07.2009 22:08:20
Pročitano 72774 puta.



Kod niskog krvnog pritiska ne dolazi do nastajanja dodatnih bolestiKod niskog krvnog pritiska ne dolazi do nastajanja dodatnih bolesti


Pod niskim krvnim pritiskom ili hipotonijom se smatraju vrijednosti krvnog pritiska manje od 105 prema 60 mmHg.
Ova granica nije fiksna kao što su granice kod visokog krvnog pritiska, nego može biti individualno pomjerena.

Nizak krvni pritisak nije bolest. Tek kada se pojave dodatni simptomi kao što su nesvjestica prije svega u jutro, brzo umaranje, ali i manjak apetita, smanjena koncentracija, nervoza, povećana potreba za snom, zujanje u ušima, problemi sa disanjem i depresija, nizak krvni pritisak postaje subjektivno problematičan.

Kod visokog krvnog pritiska dolazi do ozbiljnih oštećenja krvnih sudova i organa, te bolesti kao što su srčani infarkt, moždani udar, itd.
Kod niskog krvnog pritiska ne dolazi do nastajanja dodatnih bolesti.

Hipotonija može biti i posljedica druge bolesti kao što su smetnje kod štitne žlijezde, problemi sa venama, srcem ili slabost srčanog mišića.

Naglo i veliko gubljenje tečnosti dovodi do smanjenja krvnog pritska, na primjer nakon dugotrajnog povraćanja, proljeva ili pretjeranog mokrenja (kod loše terapiranog dijabetesa).
Kod gubitka veće količine krvi opada pritisak kada drugi regulacioni sistemi, kao povećanje frekvencije srca ne mogu više da regulišu pritisak.

Naglo opadanje krvnog pritisaka može biti i nuspojava nekih lijekova kao što su diuretici (lijekovi za izmokravanje), lijekovi za spuštanje krvnog pritiska (kada su predozirani ili na početku terapije), neki psihofarmaci kao antidepresivi i antipsihotici.

Opadanje pritiska za vrijeme trudnoće je normalno u prvih šest mjeseci, nakon toga bi se trebao vratiti u normalne vrijednosti. Ukoliko pritisak u trudnoći previše opada, postoji opasnost da beba ne dobije dovoljno krvi i cirkulacija u planceti ne bude optimalna.

Starije osobe sa suženim krvnim sudovima imaju opasnost preslabe opskrbe srca i mozga važnim namirnicama iz krvi i kisikom.
U starosti su i promjene pozicija, kao ustajanje ili lijeganje problematični, a posebno ako dođe do nesvjestice, može doći do opasnih padova sa povredama.

Niski pritisak se dijeli na četri kategorije: konstitucionalnu ili genetsku formu, akutnu šok situaciju, simptomatičnu formu koja  ukazuje na druge bolesti i ortostatičnu formu (problemi sa prilagođavanjem na novu tjelesnu poziciju, na primjer ustajanje ili lijeganje).

Terapiranje niskog pritiska je neophodno samo ako on predstavlja rizik ili stvarno opterećenje, jer niski pritisak obično nije opasan. U svakom slučaju je prije terapije potrebno isključiti moguće drugo oboljenje.

U najvećem broju slučajeva je terapija jednostavna, jer postoji više lijekova koji podižu pritisak. Oni djeluju na srce i krvne sudove, povećavaju pritisak u venama i arterijama, a njihove nuspojave su lupanje srca i nervoza.

Svi koji imaju nizak krvni pritisak bi trebali što više da se kreću ili bave sportom. Pritisak se time ne povećava, ali njegovi neugodni simptomi kao vrtoglavica se poboljšavaju.

Šolja crnog čaja ili kafe može da pomogne. Najvažnije od svega je dovoljno i redovno unošenje tečnosti, najbolje oko dvije litre vode. 

(zdravlje.at)


Share/Save/Bookmark



Slične vijesti


Prijavite se u adresar ordinacija na www.zdravlje.at


Kornedo-Profi Web usluge

ANKETA

Učitavam...Ucitavam...




Najčitanije



Vijesti.at-Iz minute u minutu



EX-YU u Austriji-Pregled firmi,dešavanja i ponuda u Austriji

Profesorica u Beču podučava engleski, talijanski i BKS-i jezik