Krvni pritisak

Da bi krv mogla doći do svakog dijela tijela, porteban je određen pritisak kojim će biti pritisnuta i izbačena iz srca. Pošto srce krv ne izbacuje konstantno, nego u kratkim intervalima, pritisak se nalazi uvijek između dvije vrijednosti. Sve dok je srce zgrčeno, dakle dok je u sistoli, pritišće krv iz arterija i pritisak se podiže. Kada je srce najjače zgrčeno, pritisak ima najveću vrijednost. Ta vrijednost se zove sistolični krvni pritisak i to je gornja vrijednost pritiska. Nakon sistole dolazi do faze opuštanja mišića, diastole, kada se srčane komore pune a u arterije ne ulazi krv. Tada ponovo pada pritisak na najnižu vrijednost i to je donja vrijednost ili diastolični krvni pritisak.

	Sistolični pritisak (mmHg)	Diastolični pritisak
Normalan pritisak	120-129	80-84
Normalno visok pritisak	130-139	85-89
Lagana hipertonija	140-159	90-99
Srednja hipertonija	160-179	100-109
Teška hipertonija	>180	>110

Na žalost, visoki pritisak se često kasno primjeti. Simptomi kao što su nesvjestica, glavobolja, krvarenje iz nosa, se jako rijetko javljaju.
Samo kod 5% pacijenata sa visokim pritiskom su poznati razlozi za njegovo nastajanje, kao što su bolesti bubrega, srca ili problemi sa hormonima. U ostalim slučajevima su uzroci za povišen pritisak nepoznati i govori se o primarnoj ili esencijalnoj hipertoniji (povišen krvni pritisak).

Pored uzroka koji se ne mogu promijeniti, kao što su genetski faktori, dob, bolesti kao dijabetes ili bolesti metabolizma, postoji još više faktora, na koje svaka osoba može da utiče. To su prije svega pušenje, debljina, ishrana sa puno soli, manjak kretanja, pretjerano konzumiranje alkohola ili prevelik stres. Povezanost između visokog pritisak i konzumaciju kafe nije dokazana.
Neki lijekovi isto mogu negativno uticati na krvni pritisak.

Iako povišen krvni pritisak sam ne prouzrokuje smetnje, mora se terapirati, jer su njegove posljedice opasne za organizam. Nakon više godina sa visokim pritiskom se krvni sudovi, bubrezi, srce, mozak i oči oštete. Kada su krvni sudovi stalno opterećeni, postaju tvrđi, gube na elasticitetu i sužavaju se. To dovodi sa ostalim faktorima do arterioskleroze.

Pored toga, krvni sudovi ne mogu dugoročno da izdrže visok pritisak i mogu da puknu. To je posebno opasno ako se desi u mozgu i može dovesti do šlaga, koji je najčešća posljedica visokog krvnog pritiska. Ali i oštećenje bubrega i infarkt su prouzrokovani visokim pritiskom.
Srce mora puno jače i intenzivnije da radi kada stoji pod visokim pritiskom, tako da je stalno preopterećeno i dolazi do slabljenja organa.

U razvijenim zemljama umire više ljudi od posljedica visokog pritiska nego od raka. Jedini način da se broj umrlih smanji je promjena životnih navika i prava terapija bolesti. 

(zdravlje.at)