Arterioskleroza

Povišene vrijednosti holesterina u krvi neće prouzrokovati nikakve smetnje, ne bole, ali mogu dovesti, ukoliko se predugo ne smanjuju, do teških komplikacija.
Naslage holesterina i drugih substanci, štete zidove krvnih sudova, posebno arterija, koje prenose krv punu kiseonika do organa. To dovodi do toga, da u početku elastične arterije postanu tvrde i začepljene. Ovaj proces je poznat kao arterioskleroza i ne nastaje preko noći, nego se razvija godinama.

Što se više LDL- holesterina nataloži na arterijama i time ih suzi, to se organi mogu teže snabdijevati sa krvi i samim tim sa kiseonikom i ostalim hranjivim substancama. Ovaj proces se sve više razvija dok se arterija skroz ne začepi i odgovarajuće tkivo se ne može više snabdijevati sa krvi. Organ ne može više funkcionisati i prema tome koliko je organ važan za tijelo, dolazi do za život opasnih situacija. Što je organ osjetljiviji i što više treba kiseonih i hranjive substance, to je opasnija arterioskleroza za organ. Najčešće je ugroženo srce, koje zbog pumpanja krvi treba velike količine kiseonika i hrane. Kod arterioskleroze prvo dolazi do problema prilikom napora, zatim do tipičnih bolova srca (angina pectoris) i na kraju do infarkta.
I drugi orani, kao što su oči, noge, bubrezi, mozak, mogu biti pogođeni arteriosklerozom.
Naslage na arterijama mogu i da puknu, tada na tom mjestu nastaje tromb koji može začepiti dio ili kompletni krvni sud.
Prema tome, arterioskleroza je glavni razlog za nastajanje bolesti srca i krvnih sudova.

Povišeni holesterin je samo jedan od riziko faktora za dobijanje arterioskleroze. Opasni su i visoki krvni pritisak, koji dugoročno šteti krvnim sudovima i time ubrzava razvijanje arterioskleroze.  Pored toga srce mora, zbog povećanog pritiska, stalno više raditi.  
Pušenje je štetno zbog nikotina i ugljenog monoksida koji štete unutrašnje zidove arterija i pojačavaju taloženje masti.
Dijabetes, zbog povećanih količina šećera u krvi šteti unutrašnje zidove malih krvnih sudova i time ubrzava nastanak arterioskleroze.
Kod debljine, srce mora više raditi, pored toga je tada istovremeno i prevelika količina masti i šećera u tijelu. Rezultat su povećanje vrijednosti masti u krvi sa poznatim posljedicama.
Posebno je problematično ukoliko istovremeno postoje dva ili više riziko faktora kod osobe. Zato je najbolji način sprječavanja bolesti, uklanjanje jednog ili svih riziko faktora.
Specijalan problem su genetski prouzrokovane smetnje u metabolizmu masti i one se trebaju što prije terapirati.

U slučaju da ne postoji ni jedna akutna bolest, može se pokušati povišene vrijednosti masti u krvi smanjiti bez lijekova kroz ispravnu ishranu, dovoljno kretanja, prestankom pušenja i slično. Tek kada se pored promjene životnih navika ne smanje vrijednosti masti u krvi, prelazi se na terapiju sa lijekovima. Kod velikog rizika ili kod već postojeće bolesti (infarkt, promjene na krvnim sudovima, šlag i slično) terapija lijekovima se odmah počinje. U tom slučaju se ipak ne smije zaboraviti na poboljšanje životnih navika, jer će time djelovanje lijekova biti bolje i kasnije će se možda moći smanjiti doza lijekova.
Najčešće se koriste lijekovi iz grupe statina. Ovi lijekovi smanjuju produkciju holesterina u jetri. Zbog toga tijelo mora koristiti holesterin iz krvi. Ovaj mehanizam je efektivan ukoliko se paralelno smanji količina unesenog holesterina u tijelo. Dolazi do pada ukupnog holesterina i što je najvažnije LDL holesterina. Istovremeno se povećava količina dobrog HDL- holesterina.

(zdravlje.at)