Zimska depresija

Bolest je česta u sjevernim državama čiji stanovnici pate od manjka svjetlosti.

Zimska depresija je sezonski psihički poremećaj kada se oscilacije u raspoloženju javljaju bar dvije godine za redom i vezane su za hladno godišnje doba.

Žene su češće pogođene od muškaraca, ali muškarci imaju prosječno teže simptome.

Najčešći simptomi su povećana potreba za snom i istovremeno stalna iscrpljenost i umor, manjak aktivnosti, stalne promjene raspoloženja, jaka potreba za slatkišima koja dovodi do debljanja i povećanog gubljenja samopouzdanja i problemi sa koncentracijom.
Obavljanje svakodnevnih obaveza pada jako teško. Osoba je stalno razdražljiva, djelimično i strašljiva i nezadovoljna.
Kod više od polovine pogođenih dolazi do djelimičnog ili potpunog gubljenja libida, a karakteristična je i socijalna izolacija.

Simptomi počinju istovremeno sa pojavljivanjem hladnog vremena u novembru da bi dostigli svoj vrhunac u januaru i februaru.
Od marta, istovremeno sa produžavanjem dana, pokazuje se poboljšanje simptoma i potpuni gubitak istih za vrijeme ljetnih mjeseci.

Razlog za zimsku depresiju je manjak dnevne svjetlosti koji dovodi do neravnoteže hormona.
Pod uticajem svjetlosti, tijelo povećano luči endorfine, “hormone sreće”, zatim seretonin koji poboljšava raspoloženje.
Noću je povećana produkcija melatonina, koji nas čini umornim i pospanim.

Zimi su dani kratki i sa malo svjetla.
Bolest je logično posebno proširena u sjevernim državama koje zimi imaju ekstremno kratke dane i čiji stanovnici pate od manjka svjetlosti.

Zbog toga se zimi treba svaki dan izlaziti na svjetlo, bar 15 minuta, da bi se osjetila svjetlost i udisao svjež zrak. Čak i za vrijeme oblačnih dana je vanjsko svjetlo bar tri do četri puta jače od sobne svjetlosti.
Ljekari koriste terapiju sa svjetlom, gdje se pacijent zrači lampom sa 2500 luksa dva puta dnevno. Dužina terapije zavisi od jačine simptoma, a djelovanje počinje nakon nekoliko dana.

Redovan sport u prirodi je također efektivan u borbi protiv zimske depresije, jer sportske aktivnost dovode do lučenja sretnih hormona. Hodanje, trčanje, nordic walking su dobre metode, a preporučuje se dva do tri puta sedmično po 30 do 60 minuta sportskih aktivnosti.

Od biljnih preparata se najbolje pokazao kantarion, ali njegove ekstrakte (najbolje u vidu tableta) uzimajte tek nakon što ste se savjetovali sa ljekarom.

Opuštanje i poboljšanje raspoloženja možete postići i kupkom sa opuštajućim eteričnim uljima, odlaskom u saunu, ali i druženjem sa dragim prijateljima.

Kod teških oblika zimske depresije, ljekari prepisuju i terapiju antidepresivima.

(zdravlje.at)