Stres-bolest današnjice
Današnji život je ispunjen događajima i situacijama koje u nama izazivaju jak emocionalni doživljaj koji narušava našu psiho-fizičku stabilnost.
Kao najviše stresni događaji uzimaju se smrt najbližih članova porodice, bolest, početak ili završetak školovanja, sklapanje braka, rođenje novog člana porodice, razvod, pomirenje, promjena radnog mjesta, preseljenje, odlazak u penziju i sl.
Stres se javlja kada osoba procijeni da neka situacija nadmašuje njene sposobnosti prilagođavanja, pa tako imamo primjer osobe kojoj novi poslovni zadatak predstavlja stres, dok ista situacija kod druge osobe predstavlja samo jedan u nizu izazova.
Za događaj koji uzrokuje stres koristi se naziv stresor, a stres predstavlja biološki i ponašajni odgovor organizma na djelovanje stresora. Sve ono što prepoznajemo kao neposrednu opasnost, povredu, gubitak, prijetnju ili izazov, u nama automatski izaziva jak emocionalni doživljaj nakon koga slijedi prirodna reakcija našeg organizma.
Kako prepoznati stres
Tjelesni simptomi počinju sa glavoboljom, lošom probavom, bolovima u stomaku, proljevom, zatvorom i sl. što dovodi do psihosomatskih oboljenja: čir na želudcu, visoki krvni pritisak, srčani infarkt, astma, migrene i sl.
Promjene u ponašanju: izbjegavanje socijalnih kontakata, problemi sa spavanjem, povećano konzumiranje alkohola i kafe, pretjerano pušenje, svadljivost.
Emocionalne posljedice: tjeskoba, bijes, razdražljivost, ravnodušnost, krivnja, tuga, povećana ranjivost.
Kognitivne posljedice: zaboravljanje, konfuzija u razmišljanju, teškoće koncentracije, promjene stajališta o ljudima, životu i budućnosti.
Simptomi stresa predstavljaju signale koji govore da sa nama nešto nije u redu. Oni nam pokazuju da se stvari oko nas ne dešavaju onako kako mi to želimo. Ako na vrijeme ne reagujemo na simptome oni postaju dio naše svakodnevnice i utiču na naše zdravlje. U stanju stresa luči se velika količina hormona adrenalina neposredno u krvotok, usljed čega dolazi do povećanja brzine i jačanja otkucaja srca, povišenja krvnog pritiska, porasta temperature tijela, porasta mišićnog tonusa (napetost mišića) te ubrzavanja procesa disanja. Stres je potreban čovjeku u određenim količinama. Neki od nas rade efikasnije pod uticajem stresa.
Kako savladati stres
Stres je stvarnost koja će biti uvjek biti prisutna. Mi ne možemo uticati na svakodnevne stresore ali možemo pronaći lične mehanizme kako da što bezbolnije prevaziđemo teškoće.
- Otkriti svoje unutrašnje resurse (slikanje, pisanje, ples, muzika, druženje, pomaganje....)
- Naučiti reći NE i postaviti svoje granice (osobe koje nisu u stanju da postave granice oboljevaju od karcinoma)
- Boriti se za svoja prava
- Upražnjavati različite tehnike opuštanja (npr. naučiti kako da sami sebe opustimo kroz vježbe disanja)
- Informisati se što više o stresoru (npr. kada dijete treba poći u školu, otići zajedno sa njim do škole, pokazati mu put, uvesti ga u školu, informisati se o zanimljivim informacijama vezano za tu školu, razgovarati sa djetetom o polasku u školu i sl.)
- Postavite neki cilj u svom životu (naše vizije nas vode ka ispunjavanju naših želja)
- Bar jednom sedmično razgovarajte sa nekim o svojim problemima
- Budite bliski sa ljudima oko sebe
- Sačuvajte osjećaj za humor
- Otkrijte nove metode liječenja (npr. homeopatija, psihoterapija, biosinteza...)
Autor:Psiholog Elmedina Čizmić
(zdravlje.at)
