Klaustrofobija

18.10.2010 22:43:53
Pročitano 13280 puta.




Osobe koje boluju od klaustrofobije imaju panični strah od malih i zatvorenih prostorija.
Pored toga ne podnose da se nalaze na mjestu koje, po potrebi, ne mogu odmah napustiti.

Tipična mjesta koja mogu dovesti do napada su liftovi, garaže, tramvaji, kina ili velike grupe ljudi. Ali već i jedan ljekarski pregled u maloj prostoriji može dovesti do napada.

Statistički, 7-8% stanovništva boluje od klaustrofobije.

Strah je inače važna emocija koja sprječava ljude da se svjesno izlagaju opasnim situacijama.
Osobe koje boluju od klaustrofobije se boje mjesta ili situacija koje objektivno nisu opasne.

Tipični simptomi napada klaustrofobije su veliki strah u odgovarajućoj situaciji, koja se može razviti i do prave panike.
Tjelesni simptomi su lupanje srca, problemi sa disanjem, drhtanje, nesvjestica ali i problemi sa probavnim organima.
U najgorem slučaju nastaje osjećaj da se gubi kontrola i osoba ima osjećaj da je luda.

Za klaustrofobičare je tipično razvijanje ponašanja gdje se izbjegavaju moguće „opasne“ situacije. Prije će ići pješke nego gradskim prevoznim sredstvom, penjati će se stepenicama a ne liftom, izbjegavati će okupljanja na prometnim mjestima, u gužvi.

Kada klaustrofobija dostigne stepen gdje je neophodna terapija, najčešće pomaže kognitivna terapija ponašanja.
Osnovni cilj terapije je da pacijenti ponovo nauče da svoje osjećaje prilagode stvarnosti.
Ljekar pokušava da pacijenta polako dovede do navodne opasnosti, jer je za rješavanje problema neophodno da se klaustrofobičar svjesno stavi pred problem i situaciju koje se boji.
Kada pacijent provede određeno vrijeme u „opasnoj“ situaciji, strah polako prestaje da bude tako intenzivan.
U praksi si pacijent izabere situaciju u kojoj njegovi strahovi nastaju.
Tako se suočava sa tjelesnim simptomima koji se tada pojavljuju.
Situacija se može preživljavati sa ili bez terapeuta, a pacijent je također u mogućnosti da si u početku bira situacije koje izazivaju manje straha nego druge.

Cilj terapije je navikavanje na situacije sa strahom.
Ukoliko pacijent pokušava da se pobjegne od toga, njegov strah će se prije povećati nego smanjiti. Preživljavanje straha s druge strane dovodi do jačanja samopouzdanja i pomaže da se i druge situacije koje izazivaju strah lakše preživljavaju i rješavaju.

Klaustrofobija može biti izazvana traumama, ali i direktno određenim događajima.

Žene pate duplo češće od muškaraca, a iako i djeca pate od klaustrofobije, ovo je uglavnom problem odraslih.

Ukoliko pogođena osoba ima smanjen kvalitet života zbog klaustrofobije, potrebno je da što prije posjeti ljekara ili psihologa, jer se u najvećem broju slučajeva terapijom može uspješno riješiti problem. 

(zdravlje.at)


Share/Save/Bookmark



Slične vijesti


Prijavite se u adresar ordinacija na www.zdravlje.at


Kornedo-Profi Web usluge

ANKETA

Učitavam...Ucitavam...




Najčitanije



Vijesti.at-Iz minute u minutu



EX-YU u Austriji-Pregled firmi,dešavanja i ponuda u Austriji

Profesorica u Beču podučava engleski, talijanski i BKS-i jezik