Depresija- nedostatak životne radosti

Izraz depresija se koristi za široku lepezu negativnih emocija, od nezadovoljstva i potištenosti do žalosti, tuge, očajanja ili čak bolne nesposobnosti za osjećanjem bilo kakvih emocija.

Depresivno raspoloženje karakterizira povlačenje bolesnika u sebe, potištenost, pad energije, nesanicu, gubitak apetita, opsjednutost crnim mislima, usporeni misaoni tok, beznadnost i bespomoćnost.

Depresija može uticati na razvoj problema u odnosu sa drugima, problemima sa radnom sposobnošću i problemima u porodici.

Svako od nas se povremeno osjeća tužnim i potištenim.To su normalne reakcije na specifične uslove života (bolest, gubitak dragih ljudi, razvod i sl.). Ovi osjećaji obično traju određeni vremenski period i osoba se ponovo vraća na svoje prvobitne pozitivne emocije.

Međutim ako stanje neraspoloženja traje duže i na neki način onemogućava pravilno funkcionisanje ličnosti, onda se vjerovatno dešava nešto ozbiljnije od obične "potištenosti".

Depresivne osobe imaju tendenciju da se osjećaju bespomoćno i beznadežno i prilikom toga okrivljuju sebe za takvo stanje. Depresivne osobe postaju iscrpljenje, jer nepravilno koriste svoju energiju i na taj način se onesposobljavaju za svakodnevne relacije sa ljudima.Veliki problem kod teških depresivnih stanja jeste razmišljanje o smrti i suicidu.

Uzroci depresije nisu do kraja jasno definisani. Nekad je uzrok depresije jak intenzitet stresora i narušavanje ravnoteže. U nekim slučajevima depresije su posljedice genetskih i bioloških faktora koji dovode do hemijskih procesa u organizmu koji utiču na raspoloženje i proces razmišljanja.

Simptomi depresije

Simptomi teške depresije:

• ozbiljno depresivno stanje: pacijent se veoma često žali da se osjeća emocionalno "prazan"
• nedostatak motornih aktivnosti i apatija (opšta bezvoljnost)
• nesposobnost da se u bilo čemu uživa
• nedostatak apetita
• poremećen san
• nedostatak seksualnih osjećanja
• suha usta, opstipacija (tvrda stolica - zatvor) 

Bipolarna depresija

Simptomi su slični kao kod teške depresije, ali je ovdje još prisutno i osjećanje uznemirenosti nasuprot depresiji, poznato kao mania. To je stanje uzbuđenja i osjećanja neuobičajenog optimizma u kome ljudi sebi naude time što čine nepromišljene stvari.

Distimija (hroničan manje ozbiljan oblik depresije)

-Ne tako teško stanje depresije. Kod pacijenata se, ispod površine, više može primjetiti ljutnja i nezadovoljstvo.

-Veoma često predhodno su dugo postojali lični konflikti, neuspjesi i frustracije.

-Depresivno raspoloženje izgleda da pripada psihološkoj sveukupnosti ličnosti, ali može oscilirati kod stresnih situacija koje je lako pogađaju.

Tretman depresije

Prilikom prvog susreta sa depresivnom osobom treba utvrditi da li postoji suicidalni rizik i ako utvrdimo da život pacijenta nije ugrožen nastavljamo dalji tretman. Sa suicidalnim osobama neophodno ja napraviti ugovor gdje se oni obavezuju da do sljedećeg susreta neće sebe ni na koji način povrijediti, a u nekim slučajevima je potrebna hospitalizacija. Ako se depresija ne tretira na vrijeme može ugroziti sve oblasti uobičajenog života osobe koje se odnose na porodicu, posao, školovanje i sl. Vrlo često se osjećaju emocionalne patnje ne pridaje velika važnost što može dodatno otežati stanje osobe. Pravovremeno reagovanje će olakšati dalji tretman.

Savjeti

• posjetiti liječnika i tražiti savjet za dalji tretman
• redovno ići na terapiju
• vrlo je važno imati određene fizičke aktivnosti (svakodnevno šetanje, trčanje, ples, aerobik i sl.)
• nekad je potrebno koristiti lijekove
• voditi dnevnik i opisivati svoja osjećanja (vrlo često određene traume stoje iza depresije, kao i potisnuta tuga)
• uključiti se u grupni rad (grupe samopomoći ili edukacijsko-terapijske grupe)
• koristiti alternativne metode liječenja
• uvođenje duhovne dimenzije 

Uključenost i podrška porodice mogu predstavljati ključnu ulogu u tretmanu depresije. Zbog određenih predrasuda osobe izbjegavaju potražiti pomoć stručnih lica tako da je nekad savjet prijatelja ili voljene osobe presudan da se neko odluči na terapiju.

Život sa depresivnom osobom može biti jako bolan i težak, tako da je korisno da se i ostali članovi porodice uključe u neke oblike porodične terapije.

Autor: Elmedina Čizmić,Psiholog

(zdravlje.at)