Moždani udar

žene u prosjeku dobijaju moždani udar u starijoj dobi od muškaraca

Moždani udar je neurološki poremećaj koji nastaje kada zbog poremećaja u cirkulaciji dođe do iznenadnog slabog snabdjevanja mozga sa krvi.

Ćelije mozga ne dobijaju dovoljno kisika i hranjivih supstanci i postoji opasnost da će izumrijeti. Pogođeni dio mozga ne može obavljati svoju funkciju, što dovodi do smetnji u funkcionisanju moždanih i nervnih zadataka.

Ukoliko dođe do odumiranja ćelija mozga koji dovodi do smetnji u funkciji nervnog sistema, radi se o moždanom udaru.

Postoje dva glavna razloga za smanjenu cirkulaciju krvi u mozgu.
Najčećšće su krvni sudovi začepljeni, na primjer zbog arterioskleroze ili nastanka tromba i tu se radi o ishemičkom moždanom udaru.
Sljedeći razlog je krvarenje u mozgu, gdje dolazi do hemoragičnog moždanog udara.
Nakon pucanja krvnog suda, krv prelazi u tkivo i sprječava ćelije u obavljanju svojih funkcija.

U zavisnosti od toga koji dio mozga je zahvaćen i koliko dugo je trajao prekid snabdjevanja ćelija kisikom i hranjivim supstancama, simptomi i težina udara su različiti.

Kod nekih osoba dolazi samo do opuštanja mišića na licu, drugi od jednom ne mogu više da govore ili pokreću ruke i noge.
Tipično je da se simptomi javljaju na jednoj strani tijela.

Simptomi moždanog udara su gubitci fizičkih i psihičkih mogućnosti. Bolovi su uglavnom slabi.

Simptomi su:

• iznenadna oduzetost na jednoj strani tijela, posebno u ruci;
  
• jednostrani osjećaj utrnutosti u ruci, nozi, licu, jeziku ili ustima;
  
• jednostrana pretjerana opuštenost usana;
  
• problemi sa vidom;
  
• problemi sa govorom (nerazgovijetan govor, ponavljanje riječi ili slogova, duge pauze do potpunog gubitka govora);
  
• smanjena mogućnost izražavanja (nemogućnost definisanja šta se hoće);
•  problemi sa razumjevanjem;
  
• zbunjenost;
  
• gubitak sluha;
  
• nesvjestica, problemi sa ravnotežom;
  
• mučnina i povraćanje;
  
• gubljenje svijesti;
  
• jaki bolovi u glavu i potiljku koji se ne mogu izdržati i naglo dolaze (tipično za krvarenje u mozgu).

Predznaci moždanog udara: TIA= tranzitorni ili prolazni ishemični napad
Moždani udar nekada ne dolazi iznenada. U mnogim slučajevima postoje predznaci, manje, kratkotrajne smetnje u cirkulaciji koje traju od nekoliko minuta do 24 sata. Pokazuju se simptomi moždanog udara, koji se skroz povlače i ne ostavljaju nikakve posljedice.
Čak i kada simtomi kratko traju prihvatite ih jako ozbiljno i odmah otiđite ljekaru.
Kod 40% slučajeva predmoždanog udara dovode do pravog moždanog udara u periodu od 5 godina. Polovina čak u periodu od tri mjeseca nakon prvih znakova.

Terapija:
Ljekari u akutnom slučaju prvo pokušavaju stabilizovati disanje, krvotok i svijest.
U bolnici se nakon pregleda odlučuje o daljoj terapiji.
Prema uzroku se zaustavlja krvarenje ili pročepljuju krvni sudovi, koriste lijekovi ili po potrebi i operiše.
Za uspješnost terapije je jako važna što ranija rehabiliciona terapija.

Prosječna starost kod moždanog udara je kod muškaraca 70, kod žena 75 godina. Ali i mlađe osobe  mogu dobiti moždani udar, kod 10% slučajeva su pacijenti mlađi od 40 godina.
Čak i novorođenčad i djeca mogu dobiti ovu tešku bolest.
Ljudi stariji od 60 godina imaju povećan rizik dobijanja moždanog urara.
Žene oboljevaju od moždanog udara rjeđe nego muškarci, ali je njihiv rizik da će od njega umrijeti puno veći nego kod muškaraca.
S jedne strane, žene u prosjeku dobijaju moždani udar u starijoj dobi od muškaraca, tako da je i šansa da će se tijelo regenerisati manja, s druge strane, simptomi kod žena su drugačiji, tako da se nekada dijagnoza prekasno postavi i izgubi dragocijeno vrijeme.

Posebnu pažnju moraju obratiti osobe koje imaju: arteriosklerozu, povišen krvni pritisak, povećane vrijednosti masti u krvi, posebno LDL, visoku vrijednost homocisteina, osobe sa dijabetesom, povećanom tjelesnom težinom, rizikom za trombozu, pušači, žene koje uzimaju kontraceptivne pilule (posebno ako puše), te moždani udar u porodici.  
Moždani udar je opasna bolest koja može dovesti do smrti i u čijem slučaju se mora što prije otići u bolnicu.

Rizik dobijanja moždanog udara se može jako spriječiti ukoliko se živi zdravim životom.
Kretanje, smanjivanje tjelesne težine i raznovrsna ishrana sa integralnim žitaricama, voćem i povrćem su važni elementi za prevenciju.

Moždani udar predstavlja veliku životnu opasnost.
U prvih 30 dana nakon udara srednje jačine, umire oko 15% pacijenata.
Ukoliko se u prvih 8 do 10 dana nakon udara simptomi jako poboljšaju, šanse za preživljavanje su dobre.

Posljedice:
Oštećenjem mozga dolazi do ograničenih ili trajnih smetnji u tjelesnim funkcijama.To su:

• oduzetost,
  
• smetnje u govoru, sluhu, vidu, osjećaju;
  
• smanjene moždane funkcije kao zaboravnost, gubljenje sjećanja; 
• promjene psihičkog stanja, kao depresije.

Time je pacijent ograničen u svojoj svakodnevnici i socijalnim kontaktima. 

Ukoliko se na vrijeme počne sa rehabilitacijom, ograničenja se mogu smanjiti ili može doći do potpunog oporavka.

(zdravlje.at)