Migrena
Migrena je bolest krvnih sudova mozga koja se ispoljava jakim pulsirajućim bolovima
Migrena je jako rasprostranjena hronična bolest sa karakterisičnim bolom u jednom dijelu glave.
Radi se o bolesti krvnih sudova mozga koja se ispoljava jakim pulsirajućim bolovima, najčešće na jednoj strani glave (kod trećine pacijenata bolovi u čitavoj glavi) u području čela, sljepoočnica ili očiju.
Žene dobijaju migrenu skoro tri puta češće nego muškarci.
Više od 30% žena ima bar jednom u životu napad migrene.
Simptomi se javljaju različito često, nekada svakodnevno, nekada samo jednom mjesečno, često u redovnim razmacima, traju od 4 do 72 sata i pogoršavaju se naprezanjem.
Napadi migrene su često praćeni ekstremnom osjetljivošću na svjetlo, mirise i zvuk, te mučninom.
Bolest se javlja u svakoj životnoj dobi, a najčešće između 10. i 40. godine.
Razlozi za nastajanje migrene još uvijek nisu skroz istraženi. Pretpostavlja se da hormonalne promjene i nizak pritisak znatno utiču na nastanak migrene.
Stres, nesanica, promjena ritma dana i psihički pritisak isto tako utiču na nastanak napada migrene.
Nekada migreni prethodi osjećaj razdražljivosti, depresivna ili euforična raspoloženja.
Migrena može biti praćena aurom, što znači prolazni, neurološki poremećaj prije migrene u obliku bljeskova ili pojačanih kontrasta boje koji traje između 30 i 60 minuta, a javlja se kod 20% pacijenata.
Migrena se terapira sa acetilsalicilskom kiselinom, koja je na primjer u Aspirinu, te sa nesteriodalnim antireumaticima. U posebno teškim slučajevima se daju takozvani triptani.
Ovi lijekovi samo ublažavaju simptome, same uzroke migrene ne mogu liječiti.
Lijek se bira na osnovu podnošljivosti i jačine bolova. Neki pacijenti više vole šumeće tablete ili tablete koje se cuclaju, jer tako dolazi do bržeg djelovanja. U slučaju jake mučnine, bolje je koristiti čepiće.
Svi lijekovi koji se koriste protiv migrene mogu kod prečestog uzimanja sami izazvati bolove u glavi.
Ukoliko pacijent pored prepisane terapije i dalje ima bolove ili ako se oni pojavljuju češće nego ranije, obavezno se treba posavjetovati sa ljekarom o eventualnoj promjeni lijeka.
Lijekovi protiv migrene se ne bi trebali uzimati češće od deset dana u godini i ne duže od tri dana za redom.
Jedan od neugodnih dodatnih simptoma migrene je mučnina. Protiv mučnine postoje lijekovi, takozvani antiemetici koji djeluju protiv mučnine i sprječavaju povraćanje.
Kod čestih napada migrene, ljekar može preporučiti lijekove koji se preventivno uzimaju.
Ti lijekovi se uzimaju ako napadi migrene traju duže od tri dana, kada dolazi do napada tri ili više puta mjesečno, kada lijekovi protiv migrene ne pomažu ili prouzrokuju jake nuspojave, kada se broj napada povećava i kada je potrebno uzimanje lijekova češće od deset dana mjesečno i kada aure dugo traju i imaju neugodne simptome.
Pored lijekova, pacijenti mogu uticati na broj i jačinu napada ukoliko reduciraju potencijalne uroke kao što su stres.
Iako uzroci migrene još uvijek nisu do kraja istraženi, pacijenti mogu da pokušaju da pronađu razlog zašto se kod njih javlja migrena. Zbog toga je važno pratiti kada dolazi do napada. Često postoji veza između stresa, psihičkog pritiska i napada migrene.
Pored toga, stres pojačava intenzitet migrene. Zato je kod pacijenata migrene jako važno da vode zdrav život, izbjegavaju stresne situacije.
Redovne životne navike, dovoljno sna i pauza su neophodni.
Redovno kretanje na čistom zraku i sport djeluju dobro protiv stresa. Važno je da se time redovno bavi, bar tri puta sedmično.
Ekstremni sportovi se ne preporučuju, jer previše napora čak može da izazove napad migrene.
Što se tiče ishrane, važna je redovna ishrana zdravom hranom. Alkohol bi se trebao konzumirati samo u manjim količinama.
Sve što opterećuje se treba izbjegavati, ekstremne situacije mogu da izazovu napad migrene.
(zdravlje.at)
