Šta je alergija?
Uzrok za alergiju je pogrešna reakcija organizma. Imuni sistem reaguje prejako na određene supstance u prirodi, koje u stvari nisu opasne.
Alergije ne nastaju preko noći. Tijelo prvo mora doći u kontakt sa određenom supstancom, takozvanim alergenom, na primjer polenom koji disanjem uđe u nosnicu. Imuni sistem misli da je polen opasan za organizam i pravi specijalna antitijela (IgE) protiv njega. Osoba je tada senzibilizirana protiv alergena, ali ne pokazuje još nikakve primjetne reakcije. Tek kada ponovo dođe u kontakt sa polenom, dolazi do javljanja simptoma alergije.
Ako je osoba senzibilizirana na jedan ili više alergena, ne znači da će automatski dobiti alergiju. Mnogi ljudi imaju u sebi antitijela protiv alergena, bez da ikada pokažu simptome alergije.
U Austriji se alergija dijagnosticira u prosjeku tek nakon šest do devet godina nakon pojavljivanja prvih simptoma, a samo 50% alergičara imaju pravu dijagnozu.
U alergijske bolesti se ubrajaju:
- alergijske bolesti disajnih puteva: alergijski rinitis, alergijska astma
- alergijske bolesti kože: urtikarija, atopijski i kontaktni dermatitis
- ostale alergijske bolesti: alergijski konjuktivitis, alergija na hranu, alergija na ubode insekata i alergija na vakcine i lijekove
U zavisnosti od alergena su simptomi alergije različiti: osjećaj peckanja i suzenje očiju, svrbež i crvenilo nosa i očiju, osip na koži, kihanje, začepljen nos i curenje vodenog sekreta iz nosa, podražajni kašalj i grebanje u grlu, te u najgorem slučaju jaki bolovi sa grčevima, problemi sa disanjem, srcem i krvotokom, što može dovesti i do smrti.
Trenutno postoje tri načina terapiranja alergije: izbjegavanje alergena, simptomatična terapija i imunološka terapija.
Izbjegavanje alergena koji se nalaze u zraku (kao polen) je jako teško. Pratite redovno informacije da li su i koji poleni trenutno u zraku, zatvarajte prozore, nemojte sušiti veš vani, perite kosu svako veče, usisavajte stan svaki dan, planirajte odlaske u prirodu na osnovu kalendara polena, izbjegavajte alkohol i nikotin, redovno ispirajte nos.
Simptomatična terapija (antihistamini i lokalni steroidi) omogućava kratkotrajno olakšavanje simptoma, ne može liječiti uzrok bolesti i zbog toga nije optimalno dugoročno rješenje. Najčešće se koriste kapi za oči, kapi ili sprejovi za nos , a kod težih simptoma i tablete, kapsule i kapi.
Imunološka terapija terapira uzrok alergije i ima potencijal da dovede do dugotrajnog rješenja. Različite kliničke studije su pokazale prednosti ove terapije kod terapiranja pacijenata sa alergijskom astmom, kao i kod prevencije nastajanja novih alergija ili astme.
Svaki treći alergičar dobije i astmu bronchiale. Ovaj rizik se pravovremenom i ispravnom terapijom reducirati.
I mala djeca se mogu testirati na alergene i to od prve godine života. Ukoliko djete često ima simptome prehlade, postoji mogućnost da ima i alergiju.
(zdravlje.at)
