Alergija na sunce

Alergija na sunce dovodi do promjena na koži koje nastaju uticajem UV- zraka na kožu

Kod alergije na sunce, za raziku od drugih vrsta alergija, ne dolazi do reakcije sa alergenom, nego do imunološke reakcije na promjene koje nastaju na koži nakon sunčanja.

Alergija na sunce dovodi do promjena na koži koje nastaju uticajem UV- zraka na kožu. Dolazi do pojave malih plikova, čvorića, koža je jako crvena, hrapava, zategnuta, svrbi i stvara neugodan osjećaj.
Ovi simptomi se javljaju nekoliko sati nakon sunčanja i mogu trajati od nekoliko dana do nekoliko sedmica.

Do ovih pojava najčešće dolazi kod prvog dikrektnog izlaganja suncu nakon zime i to na dijelovima tijela koji nisu bili zaštićeni odjećom (lice, vrat, ruke).

Sve više ljudi pati od ove vrste alergije, oko 20% ukupnog stanovništva. Mnogi i ne znaju da imaju alergiju, jer svoju blažu formu ove bolesti smatraju normalnom reakcijom kože na sunce (“malo sam izgorio”).


Postoje različite vrste alergije na sunce:

• Fotoalergijska reakcija je imunološka reakcija usporenog tipa. Alergen dolazi na kožu i stvara se fotoalergijski kontaktni ekcem. Rijetko mogu i lijekovi biti razlog za nastajanje ovog tipa alergije.
• Fototoksična reakcija nastaje direktnim kontaktom sa fotosenzibiliziranim supstancama i istovremenim izlaganjem sunčevim zrakama. Npr. kontakt sa biljkama koje sadrže psoralene (limun) i sunčanje. 
• Idiopatska svjetlosna dermatoza: tu postoje dva tipa: polimorfna svjetlosna dermatoza: česta hronična reakcija nepodnošljivosti svjetlosnih zraka, prouzrokovana UVA zrakama (osip izgleda kao ubod insekta) i jako rijetka solarna urtikarija.
  

Ukoliko se radi o hroničnoj bolesti, dermatolog može provesti fototerapiju (prije sezone sunčanja) kojom pripremi kožu na sunce.
Preparati sa betakarotinom, koji se trebaju uzimati u rano proljeće, pripremaju kožu iznutra na sunce i tako sprječavaju ili ublažavaju jake reakcije kože na sunce.
Kod jakog svraba i težih oblika alergije, akutno se mogu uzimati antihistaminici koji ublažavaju simptome (ali ne liječe samu bolest).

Savjeti:

Njegujte kožu produktima koji odgovaraju vašem tipu kože. Njega treba da bude što “lakša”, znači u vidu spreja ili fluida. Premasne kreme ne daju koži da diše i tako može doći do pogoršanja simptoma.

Kod izbora zaštite od sunca je neophodan fotostabilan UV filter sa jakim djelovanjem protiv UV- zraka, jer su one razlog za nastajanje 75% alergija na sunce.

Obavezno otiđite ljekaru dermatologu i nemojte se direktno izlagati suncu, pogotovo ne između 11 i 17 sati.
Odjeća treba da bude od prirodnih materijala, lagana i po mogućnosti da prekriva što više tijela, ne zaboravite namazati nepokrivene dijelove tijela kremom i stavite šešir na glavu. 

više o zaštiti od sunca

(zdravlje.at)